OSLOBOĐENJE: U posljednjem izvještaju o napretku BiH, Evropska komisija je, uz ostalo, zaključila i da je nezadovoljavajući tempo reforme javne uprave. S takvom se ocjenom slaže i Semiha Borovac, direktorica Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH.

– Uprava u BiH još nije ispunila prve reformske ciljeve, a to je puna provedba Strategije reforme javne uprave. Stoga, moramo dodatno raditi na smanjenju rascjepkanosti i depolitizaciji javne službe. Također, za dalji nastavak reforme potrebna je i snažnija politička podrška, saradnja, zajednički rad i dijeljenje zajedničkih ciljeva svih nas koji sudjelujemo u ovom procesu, kaže Borovac.

Ured koordinatora za reformu javne uprave oformljen je 2004, ali da bi se proces uopšte mogao odvijati, bilo je potrebno da vlade na svim nivoima usvoje strateške dokumente, odnosno Strategiju za reformu javne uprave i akcioni plan 1 za njenu provedbu, što je učinjeno 2006, te niz drugih dokumenata kojim su uspostavljeni koordinacijski mehanizmi samog procesa.

– Ovdje se radi o reformi četiri uprave, a ne o reformi samo jedne uprave. Osnovna uloga Ureda je koordinacija procesa reforme u BiH između četiri nivoa vlasti u BiH, kako bi se proces odvijao jednako i sinhronizirano na svim nivoima. Ključni cilj je profesionalna uprava u funkciji građana kao dio evropskog administrativnog prostora. Najveći napredak do jula ove godine zabilježen je u reformskoj oblasti Institucionalna komunikacija (69,15 posto), a najmanji u oblasti Informacione tehnologije (38,97 posto).

Nedovoljna saradnja

Na nedavnoj radionici na Vlašiću predstavljen je dokument Smjernice za izvještavanje i monitoring mjera iz novog revidiranog akcionog plana 1. Radionica je, kaže Borovac, ujedno bila i prilika za razgovor o problemima koji se javljaju u procesu reforme javne uprave.

-Institucije su te koje ispunjavaju reformske mjere, te o tome izvještavaju članove nadzornih timova. Vlade u BiH na sva četiri nivoa su, usvojivši revidirani akcioni plan 1, obavezale institucije da u svoje godišnje planove rada unesu mjere i aktivnosti iz ovog dokumenta. Mi moramo pronaći način za bolju saradnju sa ovim institucijama, jer od toga će zavisiti i dalja provedba reforme, veli ona.

U Brčko distriktu BiH ostvaren je najveći stepen implementacije mjera iz akcionog plana 1, i to 57,19 posto. Ako me pitate koje su to mjere, navest ću jedan primjer iz oblasti upravnih usluga: izrada programa za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja u BiH. Mjera je bila zajednička za sva četiri nivoa vlasti. Vijeće ministara BiH i Vlada RS-a su već usvojili ovaj program, dok se usvajanje čeka u Vladi FBiH i Brčko distriktu. Implementacija programa omogućava poboljšanje postojećih zakonskih rješenja, u smislu pojednostavljivanja usluga koje građani i poslovni subjekti ostvaruju, konkretno elektronsku komunikaciju između građana i uprave, ali i obavezu da ubuduće uprava, a ne građani kao do sada, pribavljaju podatke o kojima se vodi službena evidencija, objašnjava Borovac.

Reforma javne uprave bi, u konačnici, trebala donijeti mnoge koristi za građane BiH, odnosno rezultirati javnom upravom zasnovanom na principima i standardima EU.

-Dokumenti o kojima smo govorili sadrže aktivnosti čijom realizacijom će se postići ovaj cilj. Ti principi su, prije svega, ušteda vremena i truda našim građanima za ostvarenje određene usluge kod organa uprave, pojednostavljenje procedura, elektronska komunikacija između uprave i građana, slobodan i besplatan pristup bazama podataka, kaže Borovac.