Institucionalno komuniciranje u funkciji je povećanja transparentnosti i odgovornosti organa vlasti prema građanima, što podrazumijeva i dvosmjerni dijalog, odnosno otvorenost vlasti prema uticaju i doprinosu javnosti na politiku vlade.
„Od otvorenosti uprave zasigurno će zavisiti i poboljšanje njenog imiža. Bez uspješne interne i eksterne komunikacije nema ni uspješne javne uprave“, kazala je, između ostalog, stručna savjetnica u Uredu koordinatora za reformu javne uprave Marina Kavaz – Siručić, govoreći o temi „Institucijsko komuniciranje“ na sesiji Akademije za političke lidere u BiH koja je održana u subotu (06.06) u Sarajevu.
Kavaz – Siručić govorila je mladim političkim liderima o vrstama komunikacija u upravi, te o slabostima institucijskog komuniciranja. Ona je upozorila da uprava danas ne mjeri rezultate svojih komunikacija, ne provodi istraživanje javnog mnijenja te samim tim nema povratnu informaciju da li je njeno komuniciranje (ne) uspješno.
„Slabosti institucisjke komunikacije jesu i nepostojanje sistema prenosa informacije, ali i , među ostalim, monopoliziranje informacija“, istakla je kavaz – Siručić te dodala da postoji prostor za poboljašanje, i to kroz shvatanje informacije kao resursa.
Budući politički lideri zamjerili su upravi da je troma, preglomazna te birokratizovana ali su i konstatovali da ipak postoje vidljiva poboljšanja te su kao dobar primjer naveli informatizaciju pojedinih bh. općina.
„Institucijsko komuniciranje“ bila je samo jedna od niza tema kojima su se bavili budući političari koji učestvuju u jednogodišnjem programu Akademije za mlade političke lidere/ke u BiH. U dosadašnje dvije generacije u ovom programu učestvovao je 51 predstavnik političkih partija iz 13 bh. gradova.