Povodom izjava Lejle Rešić, ministrice uprave i lokalne samouprave u Vladi RS koje su mediji danas objavili, a radi objektivnog informisanja javnosti, Ured koordinatora za reformu javne uprave uputio je demanti medijima sa molbom da isti, poštujući Kodeks za štampu i online medije u BiH, objave.

S obzirom da je ministrica u izjavi koju su prenijeli mediji u BiH navela da je Fond za reformu javne uprave finansirao jedino obuke na računarima i kurs engleskog jezika te da ne zna zašto međunarodne donatore ne zanima gdje idu novci njihovih poreznih obveznika, da za reformske projekte nije dobila podršku Fonda i sl, želimo istaći sljedeće:

 

  • Iz svih dosadašnjih izjava ministrice jasan je njen cilj – podijeliti novac donatora iz Fonda za reformu javne uprave, a što nije smisao njegovog uspostavljanja i funkcionisanja. Ministricu očito dobro ne služi pamćenje, jer da je služi, znala bi da je uslov donatora za ulaganje novca u Fond bio, na osnovu prethodno dogovorenih i u vladama usvojenih dokumenata, da se zajednički provode projekti koji će pomoći sinhronizovanu implementaciju reforme javne uprave. Zašto? Da bi se svi nivoi vlasti razvnomjerno razvijali i svi zajedno provodili mjere koje će doprinijeti efikasnijoj, transparentnijoj, otvorenijoj javnoj upravi.
  • Niko nije izmišljao projekte, kako se može steći utisak iz izjava ministrice, već su oni realizirani u skladu sa obavezama iz ranije Strategije reforme javne uprave koju je i Vlada Republike Srpske podržala.
  • Svoju nestručnost i neznanje ministrica pokušava sakriti dezinformišući javnost u BiH. Javnost treba znati da je Republika Srpska jedini nivo vlasti koji je dobio individualne projekte iz Fonda za reformu javne uprave, a ne Federacija ili recimo Brčko distrikt BiH. Radi se o projektima: Proširenje informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima sa softverskim modulima za planiranje kadrova i vođenje internog tržišta rada u republičkim organima Republike Srpske (ULJP)  – ugovoreni budžet: 587,40 KM i Nadogradnja Jedinstvenog informacionog sistema za registraciju poslovnih subjekata u  Republici Srpskoj kroz nabavku neophodne HW infrastrukture (backup serveri) (e-Uprava)  – ugovoreni budžet: 42.471,00 KM.
  • Izjave ministrice govore u prilog našoj konstataciji da je njen jedini cilj svjesna opstrukcija i dalje uništavanje dobro osmišljenog Fonda za reformu javne uprave iz kojeg je do sada finansirano 25 projekata (i jedan projekat je još u implementaciji), a predložili su ih i inicirali i službenici iz Republike Srpske (zajedno sa službenicima iz Federacije BiH, Brčko distrikta BiH i Vijeća ministara BiH).
  • Upravo su projekte koje ministrica spominje, a tiču se računara, inicirali članovi Nadzornog tima iz RS.
  • Svi implementirani projekti produkt su dogovora predstavnika nadzornih timova sa nivoa BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH koje je u finalu potvrdio Upravni odbor Fonda za reformu javne uprave, a kojeg čine predstavnici stranih donatora i domaćih vlasti.
  • Ministrica je za vaš list izjavila da je pitala donatore kako ih to ne interesuje gdje je utrošen njihov novac. Još jednom ponavljamo da je neosporna činjenica da su donatori Fonda (strani donatori i domaće vlasti) jedini odobravali isplate novca iz Fonda za reformu javne uprave na sjednicama Upravnog odbora Fonda i to kroz usvajanja periodičnih i završnih izvještaja implementatora projekata. Dakle, svi oni su imali uvid u to kako se provode aktivnosti te koliko one koštaju. Svi izvještaji su usvojeni, što znači da su ih podržali i predstavnici Republike Srpske. Nikada niko od njih nije ukazao na netransparentnost trošenja novca.
  • Danas imamo situaciju da Fond za reformu javne uprave ne funkcioniše, kako zbog neusvajanja Strateškog okvira za nastavak reforme tako i zbog odbijanja predstavnika iz Republike Srpske da potpišu aneks Memoranduma o razumijevanju o uspostavi Fonda da bi omogući njegovo dalje funkcionisanje.  Čak 10 projekata koji će pomoći provedbu reforme javne uprave, a njih su pripremali članovi nadzornih timova iz RS, FBiH, BDBiH i državnog nivoa, čeka na usvajanje zbog blokada iz Vlade Republike Srpske.
  • Podsjećamo i na preporuke koje je Evropska komisija dala BiH nakon prošlogodišnjeg sastanka kvartalnog dijaloga (održanog 05.07.2018.). Evropska komisija je zadužila BiH da obavijesti Evropsku komisiju o produženju Fonda za reformu javne uprave nakon 31.03.2018. Pored toga, obavijestiti Evropsku komisiju, zajedno s drugim donatorima u zemlji, o planiranim i poduzetim mjerama s ciljem jačanja efikasnosti Fonda za reformu javne uprave. Preporučeno je da: (1) Svi relevantni nivoi vlasti trebali bi potpisati produženje Memoranduma o razumijevanju o Fondu za reformu javne uprave (Aneks VI) kako bi se osigurala provedba projekata vezanih za RJU; (2) Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine treba odmah provesti analizu o tome kako unaprijediti funkcioniranje Fonda za RJU i koordinirati s drugim nivoima vlasti po tom pitanju. RS, FBiH i BD se pozivaju da daju svoj doprinos ovoj procjeni. (3) Ured bi trebao obavijestiti Evropsku komisiju o vremenskom okviru za dovršetak analize o unapređenju Fonda za RJU.
  • Predstavnici Vlade Republike Srpske učestvovali su u pripremi i izradi Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2020. godinе koji je u potpunosti usaglašen na tehničkom nivou i sa predstavnicima Vijeća ministara BiH, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH. O nekom novom dokumentu koji ministrica spominje (Program razvoja javne uprave za period 2019 – 2023. godina) Ured koordinatora za reformu javne uprave nije uopšte informisan. Zvuči malo nelogično? Da,  zbog činjenice da su predstavnici RS kroz rad na zajedničkom dokumentu utrošili svoje vrijeme ali i novac građana BiH.
  • Da se vlasti u Republici Srpskoj ponašaju neodgovorno potvrđuje i činjenica da je Vlada Republike Srpska u zadnjih sedam godina, otkako i domaće vlasti učestvuju u Fondu, uplatila u Fond mnogo manje iznosa nego što je to definisano kroz Aneks Memoranduma o uspostavljanju Fonda – 198.467 KM. Ostali nivoi vlasti uplatili su: Vijeće ministara BiH 1.050.000 KM, Federacija BiH 850.000 KM, Brčko distrikt BiH 142.000 KM. Nepoštivanje Memoranduma, pored nesrazmjernog finansijskog učešća Republike Srpske u odnosu na druge nivoe, ogleda se i u činjenici da je u 2016. godini Vlada RS u dva navrata donijela odluke o isplati sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti reforme javne uprave, međutim taj novac nikad nije uplaćen na račune Fonda za RJU. Sve ovo jasno je navedeno finansijskim izvještajima Fonda koje je  redovno usvajao Upravni odbor Fonda.
  • I na kraju, a radi objektivnog  informisanja javnosti, ovo su konsultantske firme koje su sa cijelog područja BiH učestvovale u realizaciji navedenih 25 projekata: „Deloitte d.o.o.“ Zagreb, “Djikic consulting services” i “Đikić d.o.o.” Sarajevo, „Zamm media consulting d.o.o.“ Sarajevo, “Prime Communications d.o.o.” Banjaluka, „Progeco S.r.L, EDA“ Banjaluka i Europartner Group”, „Ekonomski fakultet u Sarajevu”, „SRC d.o.o.” Srbija, „SRC d.o.o” Slovenija, „AvaCom Group d.o.o“ Sarajevo, „Konzorcij CCED, NET-PRO, BHM, ETC-ECDL  KING ICT Sa i KING ICT“ Zagreb, „Kronauer Consulting d.o.o“, „Info Dom d.o.o.“ Zagreb, “NITES” d.o.o Banja Luka, grupa ponuđača “AMAX bmr d.o.o.” Sarajevo, „Bičakčić d.o.o” Sarajevo, „PAGE d.o.o” Istočno Sarajevo, „NACIONALNI KONSULTANT ZA JAVNE NABAVKE d.o.o” Sofia, Bugarska, Grupa ponuđača „Commerce Engineering d.o.o” Mostar, „Commerce media d.o.o.” Materna Bugarska, „Teza” Bugarska, grupa ponuđača „LANACO d.o.o.” Banja Luka i „KING ICT d.o.o.” Sarajevo, „SRC sistemske integracije d.o.o.” Srbija, „SRC d.o.o.” Slovenija i „AvaCom Group d.o.o.” Mostar, grupa ponuđača „Net-pro d.o.o” i „Eksa d.o.o.” Sarajevo, „Akademika d.o.o.” Sarajevo, Grupa ponuđača “KING ICT” d.o.o. Sarajevo, “Lanaco” d.o.o. Banjaluka, “Lirex BG Ltd” Sofija, grupa ponuđača „Djikic consulting services d.o.o.” Sarajevo, „Lucid Linx d.o.o.” Sarajevo, grupa ponuđača „MMCC d.o.o.” Sarajevo i „LANACO d.o.o.” Banja Luka, „LANACO d.o.o.” Banjaluka, grupa ponuđača „Ibusiness d.o.o.” Istočno Sarajevo i „Net-pro d.o.o.” Brčko, grupa ponuđača „InfoDom d.o.o.” Sarajevo i „Lanaco d.o.o.” Banja Luka.