Na poziciju koordinatorice za reformu javne uprave došla sam u junu 2010. godine i sa sadašnje vremenske distance mogu sa sigurnošću reći da je to bio veoma značajan period za proces reforme javne uprave u našoj zemlji, kazala je državna koordinatorica za reformu javne uprave Semiha Borovac u razgovoru za Agenciju FENA.

– To kažem jer smo u tom trenutku bili pred izazovom na koji način da učinimo administraciju bolje osposobljenom za pružanje efikasnijih i kvalitetnijih usluga građanima i poslovnim subjektima – navela je ona.

Po njenim riječima, to je opredijelilo njene saradnike i nju da, zajedno sa stručnjacima tima tehničke pomoći EUPAR krenu u opsežne analize Akcionog plana 1 za svih šest reformskih oblasti, obave potrebne konsultacije te da usaglase stavove na sva četiri nivoa vlasti.

Nakon svega toga, navodi Borovac, Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i Brčko Distrikta od juna do novembra 2011. usvojile su Revidirani akcioni plan 1 (RAP1) koji je podrazumijevao jasnije definirane ciljeve koje institucije na sva četiri nivoa vlasti trebaju ispuniti, te realniji pristup reformskim promjenama „što je doprinijelo da se ostvare određena postignuća". Prema podacima za prvih šest mjeseci 2014. godine, realizirano je gotovo 51 posto zacrtanih ciljeva od planiranih 80 posto.

– Uporedo s tim, u posljednje četiri godine završeno je deset projekata finansiranih sredstvima Fonda za reformu javne uprave, a osim toga u fazi implemetacije je još 16 prioritetnih projekata koji doprinose ili će doprinijeti čvrstim temeljima za efikasniji i transparentniji rad državne uprave – kazala je Borovac.

Iz svega toga, ističe, proizašao je niz postignuća i olakšica koje se odnose na krajnjeg korisnika, odnosno na građane i privredne subjekte.

– Institucije su prihvatile novi metod u pripremi srednjoročnih, odnosno trogodišnjih planova rada, na osnovu kojih se prave i godišnji programi rada uvezanih s budžetskim programiranjem, što sve skupa čini zaokružen ciklus koji pokazuje da sve ono što institucije planiraju prati i sam budžet i izvršenje budžeta – kazala je Borovac.

Dodala je da ovakav pristup u radu omogućava građanima i poslovnim subjektima da na adekvatan i kvalitetan način prate rad institucija, da mjere ono što su institucije uradile. Osim toga, navodi, veoma je važno da se ovakvim načinom rada povećava odgovornost institucija i „to je jedan od principa dobrog rada javne uprave".

Borovac je kazala da se podaci o službenoj evidenciji sve više pretaču u elektronsku formu, tako da građani na šalterima i u komunikaciji s javnom upravom imaju sve više mogućnosti da te podatke dobiju elektronskim putem.

– Projektom Interoperabilnosti razmjene podataka iz službene evidencije stvoreni su uslovi za razmjenu podataka među institucijama vlasti na jednom nivou, te između različitih nivoa vlasti. Obaveza je institucija da ovaj posao provedu u djelo. Realizacija principa „sve na jednom mjestu" (one-stop-shop) je u toku i u različitom stepenu ostvarenja po nivoima vlasti, ali u svakom slučaju doprinijet će da se komunikacija između građana/privrednih subjekata s upravom svede na podnošenje zahtjeva, odnosno dobijanje rješenja na jednom mjestu, bez opterećenja stranaka – kazala je Borovac.

To znači, dodala je, da je javna uprava odgovorna za sve podatke o kojima se vodi službena evidencija te da za iste ne treba teretiti građane/poslovne subjekte.

Navodi da će se elektronska komunikacija ubrzati i postati kvalitetnija uspostavom e-servisa i e-usluga uz pomoć projekata koji će se implementirati procesom reforme javne uprave.

– Ono što je također važno i na šta naša javnost često poentira jeste transparentnost budžeta institucija. U tom smislu urađen je značajan projekat koji su institucije na državnom, entitetskim i nivou Brčko Distrikta implementirale. To praktično znači da je način pripreme budžeta informatiziran na svim nivoima vlasti u BiH, što je garancija blagovremene i transparentne pripreme, ali i potrošnje novca – kazala je Borovac.

Po njenim riječima, ovaj sistem omogućava i efikasnost u radu institucija kod pripreme budžeta, osigurava otvorenost budžeta tako da svaka stavka mora biti detaljno obrazložena i mora imati osnov zbog kojeg se unosi u budžet i može se na osnovu ove informatizacije pratiti i potrošnja budžetskih sredstava, što je direktan doprinos ovog procesa reformi javne uprave.

– Putem ovog sistema, uspostavljena je automatska obrada plaća, a uvedena je i jedna novina, a to je da ovi budžeti sadrže i rodno odgovornu komponentu, pa se može tačno utvrditi koliko se novca troši po spolu što se koristi za razne analitičke svrhe. Novina je i to da su institucije obavezne svoje budžete objaviti i na zvaničnim web stranicama – navodi Borovac.

Dodaje da su donesene i strategije regulatorne reforme koje osiguravaju pojednostavljenje propisa i uklanjanje administrativnih prepreka radi boljeg poslovnog okruženja čime se očekuje eliminiranje postojećih opterećenja.

– Konkretno, misli se na smanjenje administrativnih taksi i procedura. Da bi se poboljšala poslovna klima, vrijeme čekanja rješenja za registraciju preduzeća smanjeno je na od tri do pet dana zavisno od nivoa vlasti, a što opet zavisi od uredne dokumentacije koje stranke podnose – kazala je ona.

Navodi da je pažnja posvećena i ujednačavanju politike odnosa prema državnim službenicima u BiH.

– Zakoni koji reguliraju tu oblast su različiti u entitetima, posebno kada je u pitanju profesionalizacija i različito su tretirani pojedini državni službenici s aspekta njihovih imenovanja kao rukovodećih državnih službenika. Veoma je važno da se provede profesionalizacija, da se izbor kandidata vrši prema kompetencijama i obrazovanju, da konkursi budu transparentni, da procedure budu objavljenje, unaprijed poznate, te da kriteriji budu isti za sve kandidate -istaknula je Borovac.

Novitet je i da sve institucije imaju web stranice, te gotovo u svakoj od njih postoji osoba zadužena za odnose s javnošću da bi se mnogo lakše dolazilo do informacija o radu institucije, a svi značajni sadržaji objavljuju se na web stranicama, kao i svi pozivi, tenderi…

Također, institucije su imenovale osobe koje postupaju po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, pa svaka zainteresirana stranka može ispuniti obrazac koji se nalazi na web stranicama institucija i dobiti željenu informaciju.

– U svim reformskim oblastima, jednako na sva četiri nivoa vlasti, započeti su veliki procesi. Oni zahtijevaju i vrijeme i temeljitu reorganizaciju. Ali sada kada smo otvorili procese u organima uprave, u periodu koji slijedi više ćemo se okrenuti prema krajnjim korisnicima i posmatrati reformu putem kvalitetnog pružanja usluga građanima – kazala je Borovac.

Bazirat će se, dodala je, na 20 predviđenih elektronskih usluga koje su inače standard u EU „ da bismo na taj način mogli osigurati da i naši građani ostvaruju komunikaciju s javnom upravom".

– Posebno smo ohrabreni činjenicom da je Evropska komisija kao prioritetnu zadaću Bosne i Hercegovine u narednom periodu označila baš reformu javne uprave. To je podstrek nama koji smo uključeni u proces reforme javne uprave, te očekujemo da će vlade i institucije odgovornije pristupiti realizaciji obaveza u tom procesu – kazala je Borovac.

Navela je  da i evropski principi koji su stavljeni i pred BiH zasigurno treba da nađu mjesta u radu javne uprave.

-Želim kazati da očekujem da se osim Vijeća ministara BiH i vlada entiteta te Brčko Distrikta, u proces reforme javne uprave više uključe i predstavnici civilnog društva s kojim je upostavljena korisna saradnja u ovoj godini, zatim poslovna zajednica, mediji i svi oni koji mogu dati doprinos da zajednička sinergija doprinese još bržem procesu provođenja reforme javne uprave, za koju je obezbijeđen dobar i kvalitetan temelj – kazala je Borovac.