Institucije javne uprave obično dizajniraju i implementiraju politike u zatvorenim organizacionim okruženjima i očekuju da se građani prilagode takvim procesima i povinuju takvim zakonima. Interakcija između takvih domena se zanemaruje i uglavnom se kao zahtjev postavlja naknadno. Usluge koje im pružaju  institucije javne uprave građani percepiraju kao nešto za što je potrebno bilo novac bilo vrijeme a vrlo često i oboje.

Pod uticajem globalnih političkih, socijalnih i ekonomskih promjena i kada jedino što je  izvjesno je stalna promjena , vlade su pod pritiskom da se prilagode. Sve slobodnija migracija i globalizacija omogućavaju građanima i poslovnom sektoru da biraju između vlada i na način kako se biraju najaktuelniji proizvodi i kompanije u privatnom sektoru, izaberu zemlju ili državu sa najefikasnijim sistemom i perspektivom.

Kako bi adektavno reagovale na kompleksne i često konkurentne zahtjeve, države u svijetu su suočene sa izazovom kako da postanu digitalne. Ovaj proces nije vezan samo za implementiranje novih tehnologija, potrebno je da vlade i institucije prilikom pružanja svoji usluga transformiraju način na koji razmišljaju i donose odluke kako bi i dalje ostale relevantne. Ovo uključuje definisanje novih standarda i protokola za pružanje usluga koje će u sebi podrazumjevati mehanizam stalnog učenja i poboljšanja.

Digitalna transformacija javne uprave je potrebna kako bi javna uprava prestala biti najnefikasniji i najtromiji dio društva.

Danas građani imaju sve više očekivanja u pogledu pružanja usluga i informacija koje su im odmah potrebne. Izazov ali istovremeno i velika prilika je kako postići da se pod reformom ne podrazumjeva samo digitalizacija postojećih servisa i procesa, od kojih mnogi postoje već decenijama. Sada je imperativ za vlade da pružaju korisnicima orijentisane usluge i to istovremeno brže, bolje  i jednostavnije i da evolviraju u moderne elektronske države.

Na temelju napredne IT infrastrukture i ključnih digitalnih enablera kao što su digitalni potpis, digitalni dokument, eID i povezani interoperabilni matični registri, moguće je ostvariti principe kao što je once-only (građani javnoj upravi nude podatak ili dokument samo jednom) ili  one-stop-shop (sve na jednom mjestu) i na kraju građanima omogućiti da uvijek budu on-line (na redu) umjesto in-line (u redu).