Za potpunu primjenu e-Poslovanja, e-Uprave, e-Zdravstva i drugih e-Usluga potreban je, između ostalog, elektronski potpis. Nema više čekanja u redovima, šetnje od šaltera do šaltera i prikupljanja beskonačne papirologije. Ali ne i u BiH.

 

Osim elektronskog potpisa, za potpunu implementaciju e-Servisa bilo gdje u svijetu, pa tako i u BiH, potrebno je imati i kvalifikovani elektronski potpis, elektronski dokument, elektronski pečat i elektronski vremenski pečat koji potvrđuje da su određeni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu u određenom momentu.

Elektronski potpis mogu koristiti sve osobe, firme, institucije i ustanove. Koristi od njegove upotrebe su brojne. Naprimjer, dvije kompanije žele sklopiti ugovor, ali se nalaze na dva različita kontinenta. Obje kompanije, koristeći elektronski potpis, već na početku saradnje ostvaruju uštede anulirajući troškove putovanja kako bi se potrebni dokumenti potpisali „na licu mjesta“. Tako je to u svijetu, ali ne i kod nas.

 

 

 

Uzbrdo, nizbrdo

Informacione i komunikacione tehnologije u Bosni i Hercegovini u nadležnosti su Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Usvajanje potrebnih zakonskih regulativa za reguliranje IKT oblasti počelo je optimistično i bez poteškoća.

Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen je još u septembru 2006. godine. Njime su uređene osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Definirana je i njegova primjena u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti uređeni ugovorima između poznatog broja ugovornih strana, ali i u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama.

Godinu dana kasnije, 2007. godine, prvo na sjednici Predstavničkog doma, a zatim i u Domu naroda BiH usvojen je i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH. Ovim zakonom uređen je pravni okvir za određene aspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa koji obuhvata preduzimanje i pružanje usluga informacionog društva. Navedenim zakonom nisu izmijenjeni propisi iz oblasti oporezivanja, zaštite podataka te propisi koji se odnose na sporazume između preduzeća, odluke koje donose udruženja preduzeća ili praksu usklađenu sporazumima s ciljem podjele tržišta ili fiksiranja cijena.

A onda zastoj i to sedmogodišnji.

Tek 2014. godine usvaja se Zakon o elektronskom dokumentu BiH kojim se utvrđuje njegova pravna valjanost kako bi se on mogao koristi u postupcima koji se vode pred tijelima uprave i drugim institucijama BiH kojima je povjereno obavljanje upravnih poslova i institucijama s javnim ovlastima. Elektronski dokument mogu primjenjivati nadležna tijela i druge pravne osobe, samostalni poduzetnici i fizičke osobe kada sudjeluju u radnjama i postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima, uz korištenje opreme i programa za izradu, prenos, arhiviranje i čuvanje informacijskih sadržaja u elektronskom obliku.

Da bi sve funkcioniralo kako treba, Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine definiran je i rad Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca BiH koji je zadužen da vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u BiH, akreditovanih ovjerilaca, ovjerilaca sa sjedištem u trećim državama za čije potvrde garantira ovjerilac sa bh. sjedištem, kao i da poduzme mjere kojima se osigurava ispunjavanje obaveza Zakona o elektronskom potpisu i pratećih podzakonskih propisa. Ali tek 10 godina kasnije, 2016. godine, Vijeće ministara BiH daje saglasnost Ministarstvu komunikacija i prometa BiH da ga i formira. Tom prilikom, pompezno je najavljeno brže i lakše uspostavljanje elektronske uprave, što podrazumijeva uvođenje raznih e-Servisa  namijenjenih građanima, poslovnim subjektima i javnoj upravi. Još uvijek aktuelni ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko ponosno je tada govorio kako je uspostavom pomenutg ureda omogućeno Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH da implementira elektronske lične karte koje će omogućiti institucijama Bosne i Hercegovine da pružaju elektronske usluge prema građanima, kao što su elektronske prijave poreza, elektronsko zdravstvo, elektronsko obrazovanje, elektronsko poslovanje, elektronsko upravljanje dokumentima te sve one usluge koje trebaju biti dostupne građanima i poslovnim subjektima kako ne bi morali dolaziti na šaltere. No, proći će još dvije godine da Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca započne sa radom.

Prošlogodišnjim usvajanjem Pravilnika o primjeni elektronskog potpisa, priča o e-Uslugama ovdje bi mogla poprimiti pozitivan tok da se nije dogodilo sljedeće: Bosna i Hercegovina na svom evropskom putu mora uskladiti usvojeni Zakon o elektronskom potpisu, zakon koji se nikada zvanično nije ni počeo primjenjivati, sa regulativom Evropske unije.

Tako je prošle godine Ministarstvo komunikacija i prometa BiH počelo pripremati novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, kojim bi se van snage stavio Zakon o elektronskom potpisu, u skladu s Uredbom EU 910/14i konačno omogućila upotrebu elektronskog potpisa, elektronskog pečata i vremenskog pečata. Nećemo širiti priču, ali ovdje ćemo se zaustaviti i kao novinarsku opasku navesti da je Hrvatska prije dvije, a Srbija prošle godine ukinula upotrebu pečata u poslovanju.

No, vratimo se našem novom Zakonu o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije. Naime, EU obavezuje zemlje članice na implementaciju 20 osnovnih servisa javne uprave: elektronske uplate poreskih dažbina, online berze rada, online elektronsko potraživanje socijalnih izdavanja, online izdavanje ličnih dokumenata i registracija automobila, online izdavanje građevinskih dozvola, online obavještavanje policije, izradu elektronskih kataloga javnih biblioteka, online podnošenje zahtjeva za izvatke iz matičnih knjiga građana, online upis na visokoškolske ustanove, online promjenu mjesta boravka, elektronsko zdravstvo, elektronske uplate doprinosa za zaposlene, korporativnih poreza i poreza na dodanu vrijednosti, online registraciju kompanija, online nacionalni statistički informacioni sistem, izdavanje online carinskih deklaracija, okolišnih dozvola i online javne nabavke.

O novom Zakonu o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcijeVijeće ministara BiH trebalo se izjašnjavati u augustu tekuće godine, ali se to nije dogodilo. Nije, jer se tome usprotivila Agencija za informaciono društvo Republike Srpske objašnjavajući, uz upotrebu već ustaljenih floskula koje smo navikli da čujemo od gotovo svih predstavnika tamošnje vlasti i institucija, da ovaj nacrt zakona u sebi sadrži protivustavne odredbe i predstavlja grubo kršenje ustavnog načela podjele nadležnosti između nivoa zajedničkih institucija i entiteta, pogotovo u smislu uloge Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH koji bi trebao vršiti akreditaciju certifikacionih tijela na teritoriji BiH. Zakon o elektronskom potpisu RS tu nadležnost dodjeljuje Ministarstvu nauke i tehnologije RS.

Na osnovu odredbi Zakona o Vladi RS i Zakona o sistemu javnih službi, 2007. godine usvojena je Odluka o osnivanju Javne ustanove Agencija za informaciono društvo Republike Srpske. U skladu sa Strategijom e-Vlade 2009 – 2012. godinaVlada RS usvojila je i Zakon o elektronskom potpisu RS i niz pratećih podzakonskih akata. Prije dvije godine usvojeni su novi Zakon o elektronskom potpisu Zakon o elektronskom dokumentu Republike Srpske.

Vlada Federacije BiH prije pet mjeseci usvojila je Nacrt zakona o elektronskom potpisu FBiH i Odluku o izradi web portala e-Uprava na internet adresi www.eupravafbih.gov.ba. Portal bi se treba sastojati od četiri dijela: početna stranica, e-Servisi za građane, registar administrativnih postupaka i e-Konsultacije. Usvojiti odluku bilo je lako u odnosu na aktivaciju portala čija izrada još nije ni započela i ne zna se kada će, kako usmeno saznajemo iz Ureda premijera FBiH. Kako je stupanjem na snagu Odluke o izradi web portala e-Uprava prestala da važi Odluka o uspostavi elektronskog registra upravnih postupaka na nivou Federacije BiH, u ovom bh. entitetu sada nema ni elektronskog registra, a ni web portala e-Uprava. S obzirom na to da smo u izbornoj godini, ni ove, a ni naredne, koliko je u najmanju ruku potrebno da se uspostavi nova/stara vlast, nije realno očekivati u skorije vrijeme usvajanje bilo kakve federalne regulative koja se odnosi na e-Potpis, e-Dokument, e-Pečat itd.

 

Elektronski dokument mogu primjenjivati nadležna tijela i druge pravne osobe, samostalni poduzetnici i fizičke osobe kada sudjeluju u radnjama i postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima, uz korištenje opreme i programa za izradu, prenos, arhiviranje i čuvanje informacijskih sadržaja u elektronskom obliku

 

Zajednički servisi

Ne čekajući usvajanje i primjenu gore navedenih zakona i propisa, Ured koordinatora za reformu javne uprave, vjerujući u elektronsku budućnost u BiH, u julu 2016. godine započinje sa primjenom online usluga u okviru jednogodišnjeg pilot -projekta pod nazivom Implementacija zajedničkih servisa za e-Usluge čija je vrijednost iznosila 1.129.000 KM. Stvarna svrha ovog projekta bila je da se pokaže da je pravno i u praksi moguće u skladu sa postojećom regulativom da se građani i poslovni subjekti elektronski predstave organu javne uprave, elektronski podnesu zahtjev, elektronski ostvare plaćanje, a sa druge strane da odgovarajuća institucija javne uprave elektronskim putem zaprimi, obradi zahtjev te odgovarajući izvod, dokument ili odgovor na zahtjev krajnjem korisniku pošalje elektronski ili putem pošte.

Projekat je testiran na pilot -uslugama institucija sa četiri upravna nivoa u BiH. Tako će u Brčko distriktu BiH biti moguće elektronski realizirati kompletan proces konkursne procedure za institucije Brčko distrikta BiH. Na nivou Vijeća ministara BiH, poslovni subjekat će biti u mogućnosti podnijeti elektronski zahtjev za usluge iz domena mjeriteljstva, izvršiti plaćanje potrebnih taksi elektronskim putem i zaprimiti potrebna rješenja i zvanične dokumente na adresu. U FBiH i RS realizirane su pilot -usluge iz nadležnosti geodetskih uprava i registra nepokretnosti pa je tako nakon prijave u sistem moguće izvršiti elektronsko plaćanje taksi, dobiti dokumente o uvjerenju o imovini, kopiju katastarskog plana i sl.

„Prvi put je omogućeno integrisanje više različitih sistema. Tako je bh. lična kartica iskorištena npr. za usluge Federalne geodetske uprave. Testirana je mogućnost da  korisnik putem lične kartice podnese zahtjev za nekoliko usluga ove institucije, da se izvrši automatska obrada zahtjeva, tarifiranje i plaćanje putem payment procesora i da korisnik putem pošte dobije tražene dokumente bez potrebe da bilo kad fizički dođe na šalter ili neku instituciju. Stvarni efekat izrađenog sistema će se vidjeti u momentu kada institucije, koje su bile uključene u projekat, odluče da javno objave svoje usluge i kada se omasovi broj institucija koje nude elektronske usluge“, objašnjava Dragan Ćuzulan, koordinator Ureda koordinatora za reformu javne uprave.

Ovaj projekat realizirala je grupa ponuđača: KING ICT d.o.o. Sarajevo, Lanaco d.o.o Banja Luka i Lirex BG ltd Sofija.

Lanaco je najveća privatna IT kompanija u BiH koja posluje od 1990. godine u BiH i Srbiji. Sjedište kompanije je Tehnološki centar Banja Luka, a poslovne jedinice ima u Sarajevu, Beogradu i Zrenjaninu u kome je smješten Razvojni centarLanaco kreira sopstvena aplikativna softverska rješenja koja implementira u javni i privatni sektor u zemlji i regionu. Konstantnim ulaganjem u obrazovanje i usavršavanjem svojih 320 zaposlenih, Lanaco tim stručnjaka posjeduje više od 1.000 međunarodno priznatih certifikata.

„Trenutna primjena projekta je ograničena, ali je planirano da mu se u budućnosti priključe i druge institucije kojima bi elektronske usluge pomogle prilikom obrade zahtjeva klijenata. Ovo je prvi konceptualno postavljen iskorak na nivou BiH koji se odnosi na proces digitalne transformacije. Uspostavljanje sistema e-Usluga namijenjenih svim grupama javnosti je proces u kojem nema brzih rješenja. Postoje obavezni preduslovi koje treba ispuniti: edukacija zaposlenih, pravni okvir, raspoloživost adekvatne infrastrukture, odlična povezanost, zadovoljavajući nivo informisanosti, promocija dostupnosti e-Servisa. Korištenje e-Potpisa i formiranje certifikacionog tijela zasigurno bi  ubrzalo sami proces“, navode iz Lanaco tima.

Kompanija King ICT u BiH prisutna je od 2006. godine. Svoje regionalne firme ima u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i na Kosovu. Upošljava više od 400 radnika. Rješenja poput e-Servisa, elektronske prijave na visoka učilišta i pametne učionice u obrazovanju, sistema za elektronsku rezervaciju i prodaju karata, automatiziranog sistema za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage u transportu ili sistema za elektronsko vođenje sjednice za državnu upravu samo su neki od projekata kojima ova kompanija doprinosi stvaranju povezanog društva.

„Nažalost, projekat Implementacija zajedničkih servisa za e-Usluge još uvijek čeka primjenu digitalnog potpisa na sva četiri upravna nivoa. Realiziranim projektom sada je moguće određenu administrativnu proceduru u potpunosti završiti elektronski, ali zbog toga što e-Potpis još uvijek nije u primjeni, nije moguće preuzeti originalni izvod, nego samo njegovu kopiju koja se još uvijek ne smatra validnim dokumentom. Važnost e-Usluga u BiH nije ništa manja od njezine važnosti u drugim državama Evropske unije. Nama je možda još važnija uzimajući u obzir našu brojnu dijasporu“, objašnjava Jasna Pleho, voditeljica projekata u Odjelu realizcije isporuka King ICT.

Digitalna transformacija javne uprave ključni je inicijator za digitalnu transformaciju društva u cijelini. Unapređenje e-Usluga u našoj državi bit će moguće kada Vijeće ministara BiH Vlada RS konačno usvoje Strateški okvir za reformu javne uprave nakon čega bi se mogao dovršiti rad na izradi pratećeg Akcionog plana. Strateški okvir su do sada usvojile samo Vlada FBiH i Vlada Brčko distrikta BiH čiju osnovu opisuje pojam „korisnik u fokusu“. Za koordinatora Dragana Ćuzulana ovo nije samo obična floskula već cilj koji podrazumijeva postojanje mehanizama koji omogućavaju direktan uticaj krajnjih korisnika na konačan izgled i funkcionalnost e-Usluge što podrazumijeva i savjetovanje sa poslovnim subjektima.

 

Važnost e-Usluga u BiH nije ništa manja od njezine važnosti u drugim državama Evropske unije. Nama je možda još važnija uzimajući u obzir našu brojnu dijasporu

Zakonom o elektronskom potpisu iz 2006. godine definiran je i rad Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca BiH. Ali tek 10 godina kasnije, 2016. godine, Vijeće ministara BiH daje saglasnost Ministarstvu komunikacija i prometa BiH da i formira ovaj ured

 

e-Neminovnost        

Pozitivni primjeri e-Servisa u našoj državi, ipak, postoje. Tako se npr. u Kantonu Sarajevo upis u srednje škole već dvije godine odvija skoro potpuno elektronski. Odnedavo je u primjeni i e-Usluga pod nazivom e-Stranac, sistem za online prijavu boravka stranaca u BiH. UIO BiH implementirala je e-Poreze i e-PDV. I Porezna uprava FBiH ima svoj e-Servis.

Moglo bi još štošta nabrojati, ali sistemskog pristupa e-Uslugama još uvijek nema. Ne treba izostaviti ni činjenicu da su dvije bh. institucije, IDDEEA i Uprava za indirektno oporezivanje, do danas uložile više od 11 miliona KM u tehnologiju sa namjerom da izdaju elektronski potpis koja još uvijek nije iskorištena.

Ured za reviziju institucija BiH prošle je godine, kao i prethodnih, preporučio Vijeću ministara BiH i drugim institucijama BiH koje mogu primijeniti preporuke da, između ostalog, razmotre problematiku međusobnog priznavanja elektronskog potpisa, da se uskladi postojeći zakonski okvir s Uredbom EU kojom se regulira oblast elektronskog poslovanja, da se izradi sveobuhvatan plan uspostave elektronskih servisa u cilju osiguranja adekvatne koordinacije procesom uvođenja elektronskog poslovanja u institucijama BiH, da se uspostavi i provede Okvir interoperabilnosti, s ciljem omogućavanja razmjene podataka u institucijama BiH, te da Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH uspostavi evidenciju usluga koje nude institucije BiH, kao i evidenciju raspoloživih informacionih sistema i elektronskih servisa. Isto preporučuju i građani predstavnicima svih nivoa vlasti.

e-Servisi su neminovnost koja će se prije ili kasnije morati implementirati u BiH. Za nadati se da će naša, uskoro nova vlast to i prepoznati prije, a ne kasnije i konačno omogućiti njihovu adekvatnu primjenu u korist svojih građana i poslovnih subjekata.

 

Direktiva EU – EU je Direktivu o elektronskom potpisu (eSignature Directive) usvojila 1999. godine. Od početka jula 2016. godine, e-potpis reguliran je eIDAS (electronic Identification, Authentication and trust Services) regulativom koja članicama Evropske unije omogućava sigurnu elektronsku interakciju između kompanija, građana i javnih institucija.

 

Izvor: Business magazine, Nikoleta Milašević – Dobrača