Izvršna direktorica organizacije Access Info Europe i članica UO Partnerstva za otvorenu vlast, govori o kaskanju BiH za evropskim standardima.

U Sarajevu ste ovih dana angažovani kao trenerica za oblast proaktivne transparentnosti, gdje je u toku obuka za državne službenike. Možete li nam nešto više o tome reći?

– U osnovi, mi pripremamo državne službenike kroz program jačanja državnih institucija, kako bismo povećali broj institucija koje objavljuju proaktivno informacije. Radimo sa javnim tijelima koja već imaju dobre prakse, koja imaju iskustva u proaktivnoj objavi informacija i koja će svoja iskustva i znanje stečeno tokom ove obuke dijeliti sa drugim državnim službenicima, kako bi i druga javna tijela mogla unaprijediti svoju proaktivnu transparentnost.

Pravo građana

Zašto ovo radimo? Postoji mnogo razloga. Proaktivna objava informacija od vlasti i transparentnost vode boljoj participaciji građana, povećavaju odgovornost institucija i vlasti i povećava se povjerenje građana u rad javne uprave. To su neki od benefita, ali također, postoje obaveze koje su preuzete u oblasti proaktivne transparentnosti, ali i međunarodne preuzete obaveze u sklopu Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Pravo na pristup informacijama je demokratsko pravo svih građana BiH.

Kako ocjenjujete standarde proaktivne transparentnosti koje su u BiH izradile državne institucije u saradnji sa civilnim društvom?

– Prvo moram spomenuti da sam imala privilegiju da između 1999. i 2001. godine budem jedan od eksperata koji su tada radili na izradi Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH. Historijski gledano, to je jedan od prvih zakona u svijetu, međutim, u zadnjih 18 godina dogodilo se mnogo novih zakona, tako da danas imamo 125 zemalja koje imaju zakon o slobodi pristupa informacijama. U vrijeme u koje je ZOSPI izrađivan u BiH, on je bio dobar, međutim on ne obuhvata reguliranje proaktivne objave informacija. Zbog toga je važno da postoji ova inicijativa između civilnog društva i određenih institucija s državnog nivoa, kojoj u ime Vlade SR Njemačke GIZ pruža tehničku podršku. Ova inicijativa za proaktivnu transparentnost je odlična. Ona je pokušala kroz analizu ugraditi međunarodne standarde u ovoj oblasti i mislim da ona može pomoći BiH da dostigne međunarodne standarde. Smatram da je veoma bitno da standarde proaktivne transparentnosti institucije preuzmu i implementiraju, ali također je bitno da ugrade odredbe o proaktivnoj objavi informacija u sama zakonska rješenja. To može biti i kroz Partnerstvo za otvorenu vlast, tako da ne postoji sumnja da li se treba objavljivati ili ne.

Zašto je važno da institucije vlasti proaktivno objavljuju informacije od javnog značaja?

– To je veoma važno pitanje. Postoje različite prednosti za građane od proaktivne objave informacija. Ako građani žele učestvovati u javnom dijalogu i javnim raspravama, oni treba prethodno da posjeduju informacije. Najbolji način da građani dobiju takve informacije jeste putem proaktivne objave od vlasti, jer znamo da neće svi građani podnositi zahtjev za pristup informacijama. Također je veoma važno da javne institucije shvate kako proaktivna transparentnost nije nešto što se treba uraditi zato što EU ili OGP to kažu, već da su se vremena promijenila i da danas svi imamo jednostavan pristup informacijama u svakom trenutku. Imamo mobilne telefone i želimo da saznamo na koji način se izvode javni radovi, da li je sigurna voda koju koristimo i mnoge druge informacije. Građani očekuju da u svakom trenutku znaju šta vlast radi. Stoga je ovo bitno da bi se povećalo povjerenje u vlast, te da bi se omogućila participacija građana u javnim diskusijama. Da bi se jačali integritet državne službe i borba protiv korupcije. Proaktivna objava informacija može biti veoma bitna novinarima. Novinari nemaju vremena da u svim situacijama podnesu zahtjeve po ZOSPI-ju. Takva vrsta transparentnosti predstavlja instrument borbe protiv lažnih vijesti.

U BiH se duže vrijeme polemiše o izmjenama ZOSPI-ja, a organi vlasti postupaju samo po zahtjevima. Šta kaže evropska praksa?

– Evropski trend je da proaktivna objava informacija bude zakonska obaveza. U februaru sam bila u BiH članica misije EU, gdje je naš zadatak bio da za Ministarstvo pravde BiH izradimo preporuke na koji način mogu unaprijediti zakon. Preporuke koje smo mi izradili uključivale su dvije bitne stvari. Jedna je da se ugradi standard proaktivne transparentnosti, a druga je da se značajno unaprijedi proces žalbe u ovoj oblasti. Ono što smo primijetili je da zemlje koje imaju snažan nadzor nad pristupom informacijama imaju i bolju implementaciju samog zakona. U zemljama vaše regije postoje slični mehanizmi. U Sloveniji, Hrvatskoj, Albaniji i Srbiji postoje povjerenici za informacije, odnosno tijela koja su posvećena za osiguravanje ovog temeljnog ljudskog prava.

Iako je BiH članica Partnerstva za otvorenu vlast od 2014, kasni priprema prvog akcionog plana. Kako Vi kao članica UO Inicijative gledate na to?

– U okviru Inicijative radimo monitoring zemalja koje na neki način kasne sa implementacijom mjera. Moram reći da je to određena briga koju imamo. Međutim, Partnerstvo za otvorenu vlast je klub koji je zasnovan na dobrovoljnom pristupu, ali i klub demokracija. Za BiH je bitno da bude dio takvog kluba. I 2014. sam bila u BiH, tada sam htjela da motivišem civilno društvo i institucije vlasti da budu dijelom Inicijative. Nadam se da će BiH izraditi akcioni plan uskoro, jer bi ovo mogla biti zadnja prilika da to uradi. Važno je da se obave konsultacije s javnosti. I Crna Gora je kasnila sa izradom akcionog plana, ali se ona nedavno reaktivirala u ovoj oblasti.

Signal investitorima

Nije neuobičajeno da neke zemlje kasne sa planom, ali je također OGP neke zemlje suspendovao zbog kašnjenja, tako da takva vrsta posljedica nije samo prazna prijetnja, već zaista postoje posljedice. Ipak, ja sam optimistična da će BiH svoj akcioni plan izraditi u narednih nekoliko mjeseci. Iako ne postoji formalna veza između EU i OGP-a, smatram da je bitan signal koji se šalje učešćem u Partnerstvu za otvorenu vlast, jer je za EU bitan veći nivo transparentnosti i uključenosti građana.

Koje su prilike i koristi koje Partnerstvo nudi zemljama kao što je BiH?

– Ono što nudi jeste razmjena iskustava kako najbolje raditi proaktivnu objavu informacija između zemalja članica. Omogućena je razmjena praksi između vlada širom svijeta. BiH može naučiti ono što treba da nauči, te da isto znanje proslijedi drugima. Partnerstvo nas podsjeća da živimo u doba informacija, u tzv. 4. industrijskoj revoluciji i to je jedan forum za vlast i civilno društvo, uz čiju će pomoć ostvarivati benefite poput učešća građana u procesu odlučivanja, većoj odgovornosti vlasti i boljem povjerenju građana u vlast. Možda i najvažnija prednost transparentnosti je ta što se povećavaju mogućnosti za strane ekonomske investicije u BiH.

 

izvor: Oslobođenje, Adem Džaferović

foto: Senad Gubelić