Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave u BiH, kaže da su zastoji i nesprovođenje pojedinih mjera i preporuka za reformu javne uprave rezultat manjka političke volje te, htjeli mi to priznati ili ne, da se javna uprava već transformiše. On je u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine” rekao da se od novog strateškog dokumenta očekuje da definiše određene stvari koje će dovesti do pojednostavljenja procedura i uvezivanja elektronskih registara.
NN: Može li se i na koji način sprovesti reforma javne uprave bez otpuštanja radnika, ukidanja pojedinih agencija itd?
Ćuzulan: Da bismo razgovarali o otpuštanju zaposlenih u javnoj upravi, moraju biti provedene analize i sistemski pregledi radnih mjesta. BiH mora imati realnu sliku potrebnog broja državnih službenika kako bi napravila funkcionalne organe uprave, u skladu sa zahtjevima EU. Trenutno ne postoji tačan podatak o broju ukupno zaposlenih u javnom sektoru. Zbog sve snažnijih pritisaka za racionalizacijom i podizanjem efikasnosti, Svjetska banka planira provesti projekat izrade registara zaposlenih u javnom sektoru. Njime treba da se objedine podaci o službenicima i namještenicima u javnoj upravi i osigura praćenje i izmjena tih podataka. Pitanjem racionalizacije javne uprave dijelom se bavi Reformska agenda i vi ste svjedoci da su vlade donijele odluke o ograničavanju fonda plata i zapošljavanja u javnom sektoru. Međutim, opšti cilj reforme nije otpuštanje državnih službenika, već unapređenje rada javne uprave, odnosno uspostavljanje uprave koja služi građanima. Proces osnivanja agencija ne samo u BiH, već i u okruženju, jedan je od najvažnijih trendova u suvremenim javnim upravama. Pokušali smo da ovo pitanje riješimo kroz drugi akcioni plan za reformu javne uprave. Dokument nije razvijen, a osnove razvoja plana podržali su samo Savjet ministara BiH i Vlada Brčko distrikta, ali ne i vlade entiteta.
NN: Da li u BiH postoji politička volja za iskrenu reformu javne uprave i koliko je ta volja neophodna da bi se neke stvari promijenile?
Ćuzulan: Politički lideri su još početkom februara 2015. kroz izjavu Predsjedništva BiH, a kasnije i usvajanje agende istakli posvećenost procesu EU integracija. Ne treba podsjećati da uspjeh tog procesa zavisi umnogome i od reforme javne uprave, a kao potvrda može poslužiti činjenica da EK u Briselu insistira na ispunjenju tzv. madridskog kriterija gdje “dobra uprava” igra jednu od glavnih uloga. Jasno je da se procesi neće odvijati sami po sebi ukoliko iza njih ne stoji kontinuirana politička opredijeljenost.
NN: Gdje je, da tako kažem, usko grlo kada je u pitanju reforma javne uprave (strah službenika od promjena, politička volja, kadrovi)?
Ćuzulan: Rekao bih sve zajedno. Zastoji i neprovođenje pojedinih mjera i naših preporuka su uglavnom rezultat manjka političke volje i saglasnosti za realizaciju pojedinih aktivnosti. Svaka reforma donosi promjene i novine. Svakako da i službenici pružaju otpor promjenama. To ne čudi ako znamo da su oni najviše pod pritiskom procesa pristupanja EU integracijama.
NN: Koliko projekti koji koštaju milione KM doprinose reformi javne uprave i može li se ta uprava reformisati s obzirom na to da je javna tajna da političke partije odlučuju o svemu pa i o tome ko će biti zaposlen?
Ćuzulan: Pitanjem depolitizacije državne službe baviće se i novi strateški okvir za nastavak reforme javne uprave. Svih 13 provedenih projekata i dodatnih osam koji su trenutno u implementaciji, a finansirani su sredstvima Fonda za reformu javne uprave doprinose reformisanoj upravi. Da bi se jedan projekat finansirao iz Fonda, isključiv zahtjev je da je njegov cilj doprinos provođenju i strategije reforme javne uprave. Htjeli to priznati ili ne, uprava se kroz tu reformu već transformiše da bi “sutra” bila potpuno sposobna odgovoriti evropskim zahtjevima, ali i potrebama građana. Pomaci su napravljeni u informatizaciji, regulisanju konsultacija sa zainteresovanom javnošću, poboljšan je sistem strateškog planiranja, a regulisan je način rada i organizacija generalnih sekretarijata na svim nivoima.
NN: Koliko je, recimo, neophodan projekat obuke službenika za rad na računaru s obzirom na to da je informatička pismenost neophodna za prijem na bilo koje radno mjesto u institucijama BiH?
Ćuzulan: U više navrata smo upravo vašoj medijskoj kući pojašnjavali zašto je važan i ovaj projekat za reformu javne uprave. Ponovit ću. Povećanje informatičke pismenosti državnih službenika bila je jedna od mjera prvobitnog akcionog plana za realizaciju Strategije reforme javne uprave. Potrebe za takvom obukom su utvrdile agencije za državnu službu/upravu, na osnovu urađenih analiza. U razvijenim zemljama informatička pismenost mjeri se brojem certifikovanih osoba, a BiH, nažalost, još nema ozvaničenih standarda. Za razliku od BiH, zemlje u regionu poput Hrvatske i Crne Gore u procesu integracije sa EU strateški su se opredijelile za ECDL – međunarodno priznati certifikat. Posjedovanje ovog certifikata garant je kvalitetnog informatičkog obrazovanja koje omogućava lakše zapošljavanje ili promjenu posla te povećava produktivnost. Ta diploma je dokaz da posjedujete određene vještine.
NN: Šta očekujete od novog strateškog dokumenta za reformu javne uprave?
Ćuzulan: Očekujem da se kroz dokumente definišu nove mjere koje će dovesti do pojednostavljenja administrativnih procedura, uspostavljanja i uvezivanja elektronskih registara, podizanja nivoa odgovornosti rukovodilaca institucija na jedan viši nivo, otvorenosti institucija – a sve to u korist građana i poslovne zajednice.
(Uroš Vukić, Nezavisne novine)