Iako je korištenje interneta u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu u porastu, još uvijek smo ispod svake razine nekih razvijenih država, pa i zemalja okruženja, koje u ukupnoj populaciji imaju više do 50 posto internet korisnika.
Ispod norme
U prošloj goini bilo je ukupno 399.000 internet pretplatnika u BiH, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1, 4 miliona internet korisnika, odnosno da je stopa korištenjosti interneta u BIH za 2009. iznosila blizu 37 posto. Podaci Regulatorne agencije za komunikacije pokazuju da se od 2004. godine, kada je bilo svega 585.000 internet korisnika do 2009. godine kada ih ima 1,4 miliona, taj broj gotovo utrostručio i da se godišnje u prosjeku povećava za tri do četiri posto. Međutim, ovi su podaci, za razliku od zemalja u regionu, i dalje ispod svake norme.U Hrvatskoj se, primjerice, polovcia građana starijih od 15 godina, odnosno njih više od 1,7 miliona, služi internetom. Priključak za internet ima više od 57 % kućanstava, a ista je situacija i u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji koje su također ispred BIH po broju internet korisnika. Osim ovoga, BiH spada i među države koje imaju i veliki broj informatički nepsimenih stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da ne znači da je osoba informatički pismena ako zna koristiti društvene mreže kao što su Facebook ili Twiter. Zlatan Mulabegović, direktor Acosijacije za informacione tehnologije BiH-BAIT kaže za San da je u BIH tek 30 posto informatički pismenih stanovnika.
„No, manje od 10.000 ljudi u BIH ispunjava osnovne norme ECDL-a, Evropskog udruženja profesionalnih informatičkih društava, koje garantuju određeni stepen znanja koje je vrlo važno-kaže Mulabegović. On ističe da je u Srbiji 30.000 osoba koje posjeduju ECDL certifikate, a u Hrvatskoj čak 50.000. Kad pogledamo da smo po broju stanovnika sa Hrvatskom tu negdje, onda je razlika očigledna. Ljudi u našoj zemlji obično misle da su informatički pismeni jer znaju ući na Facebook, što je pogrešno-kaže Mulabegović.
Nema strategije
Osim toga, velika većina bh. građana kompjutere koristi više za zabavu , nego za edukaciju i obrazovanje. Mulabegović ističe i da sve dok ne budemo imali jasnu strategiju razvoja informacione tehnologije na nivou države, teško da možemo krenuti naprijed.
„U svemu smo zadnji jer nemammo nikakve projekte, planove. I akcioni plan, koji smo imali 2005. godine, nikada nije implementiran. Taj plan podrazumijevao je osnivanje agencije za informaciono društvo, ali ona nikada nije osnovana. Na taj način sve je propalo“, tvrdi Mulabegović, a pišu dnevne novine „San“.