E-kapija: Na nivou regiona zapadnog Balkana samo 11 % građana zadovoljno je kvalitetom životne sredine, rezultat je ovo, 29.10.2009. godine u Sarajevu prezentiranog izvještaja o životnoj sredini provedenog na teritoriji Bosne i Hercegovine s osvrtom na Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju.

Gotovo 70 % građana u BiH, kao mjere koje bi dale najviše rezultata u zaštiti okoliša, predlaže oštro kažnjavanje zagađivača, edukativne programe i rigorozno insistiranje na poštivanju zakona.

Ispitanici u svim zemljama složni su i u tome da je zaštita životne sredine važna za proces pridruživanja Evropskoj uniji. Kada je BiH u pitanju, tu je 67,2 % ispitanika reklo da je to izuzetno važno, njih 24,1 % da je važno, a 8,6 % je onih koji su rekli da je to važno, ali ne i presudno.

Ovo, do sada jedinstveno istraživanje, provedeno je u periodu juli – septembar paralelno na svim teritorijama i pokazuje kako građani regiona zapadnog Balkana ocjenjuju zaštitu okoliša/životne sredine u svojoj zemlji.

Također, istraživanje je obuhvatilo i stavove i mišljenja predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, privrednika i političara iz cijelog regiona.

Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti iz cijelog regiona su saglasni da je pitanje životne sredine od izuzetnog značaja za proces pridruživanja Evropskoj uniji.

Senad Oprašić, šef Odjela za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da je veći dio nadležnosti na entitetskim ministarstvima, a državno ministarstvo ratificira međunarodne konvencije o zaštiti okoliša.

"Nisam čuo da je neko kažnjen ukoliko zagadi ili ošteti životnu sredinu, a mi smo prema konvenciji i međunarodno odgovorni za zagađenja koja uzrokuju naše kompanije. Zato je važno pojačati kaznenu politiku u BiH", dodao je Oprašić.

Prvi nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama na kome je radilo 50 eksperata iz BiH je gotov i bit će prezentiran u decembru u Kopenhagenu na konferenciji o klimatskim promjenama.

S druge strane, BELLS pokret će inicirati donošenje krovnog zakona o zaštiti životne sredine, ali i upoznati zainteresirane o mogućnostima BiH za rješavanja ovog važnog problema.

"Cilj istraživanja je prepoznavanje problema zaštite životne sredine kao jednog od najvažnijih priorteta priključenja BiH Evropskoj uniji", kazala je Sabina Jukan, nacionalna koordinatorica BELLS pokreta za BiH.

Jukan je istakla da su analizom utvrdili da u političkim partijama nema okolišnih platformi i strategija, a potpuni nonsens je da imaju veoma visoke zvaničnike upravo za tu problematiku kao što su ministri zaštite okoliša.

Ovo istraživanje je provedeno u okviru dvogodišnjeg regionalnog projekta javnog zastupanja u oblasti okoliša "Regional Environmental Advocacy (REA) Action and Cohesion in Western Balkans".

Istraživanje predstavlja i polaznu osnovu kampanje za povećanje vidljivosti pitanja okoliša među donosiocima odluka u regionu zapadnog Balkana- BELLS kampanja.

Koordinator projekta za BiH je Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, a regionalni koordinatori projekta su Ambasadori životne sredine iz Beograda. Projekt finansira Ambasada Kraljevine Holandije.

Aleksandra Knez-Milojković, regionalna koordinatorica BELLS pokreta, navela je za primjer Crnu Goru, koja je dobila zadatak od Evropske unije da odgovori na 4.000 pitanja, 3.600 pitanja odnosi se na zaštitu životne sredine.

Ona je također dodala da se ne izdvaja dovoljno sredstava za rješavanje problema i to zato što problem zaštite okoliša nije prepoznat kao prioritet, a to je ujedno i opća slika istaživanja.

BELLS pokret je rezultat regionalnog projekta "Regional Environmental Advocacy / REA Action and Cohesion In Western Balkans" koji podržava regionalni program za životne sredine vlade Holandije.

U istraživanju je označen saobraćaj kao najveći zagađivač u regionu. Slijedi potom komunalna infrastruktura i komunalni otpad, pa kotlarnice i grijanje na čvrsto gorivo, ali i velika privredna preduzeća i domaćinstva i sami građani.